Staklana na Jankovcu
Prva povijest današnjeg najpoznatijeg planinarskog izletišta Slavonije, Jankovca na Papuku, a što mnogi ne znaju, nema nikakove veze sa planinarstvom već sa industrijom.
Staklana na Jankovcu
Polovinom 18-og stoljeća “pepeljari” krče i pale stoljetna stabla bukove šume u slavonskim planinama da bi iz pepela iskuhavanjem i izluživanjem dobili pepeljiku-potašu (kalijev karbonat) osnovnu sirovinu potrebnu za izradu različitih proizvoda, no posebno neophodnu za izradu stakla.
Na tom iskrčenom proplanku 1801. godine osnovana je i prva šumska staklana na Skakavcu po imenu slapa, međutim već godinu dana kasnije prvi put se spominje naziv Jankovac («Jankovasz seu Skakavacz»), a ime Skakavac se više i ne pominje.
Zakupnik zemljišta i osnivač staklane je bečki trgovac Ivan Gastajger. Radnici u staklani uglavnom su stranci, pridošlice iz Austrije, Mađarske i Češke koji su zajedno sa svojim obiteljima živjeli u nastambama oko staklane.
Sirovinu za pravljenje stakla (bjelutak), kvarcni pijesak uvozio se iz Šleske, dok su potaša i drveni ugalj nabavljani od pepeljara na samom Jankovcu.
Staklana je proizvodila sve vrste stakla, u to vrijeme bila je jedina u Hrvatskoj koja je proizvodila prozorsko staklo. Staklo se uglavnom proizvodilo za domaće potrebe ondašnje virovitičke županije.
Krhotine staklarske prošlosti
Godine 1820. gasi se rad staklane na Jankovcu, te se ista seli niže u Drenovac, zapadno od sela uz potok Šumećicu, u kraj nazvan Švabinac.
Gastajger kao vješt trgovac i dobar organizator sa istim radnicima širi i unapređuje proizvodnju. Svoju robu sada prodaje ne samo po vašarima u Slavoniji nego dobar dio izvozi u Mađarsku Hrvatsku i Primorje.
Gastajger umire 1834. godine, a staklanu preuzima Zigmund Hondl koji više ili manje uspješno nastavlja proizvodnju, ali kako se do sirovina sve teže dolazilo, zadužuje se i ubrzo bankrotira. Tako staklana Jankovac definitivno prestaje sa radom 1841. godine. Razlog prestanka rada staklane nije samo sada skupa sirovina, već i jaka konkurencija novo osnovane modernije staklane u Mirin Dolu.
Vlasnici zemljišta grofovi Janković traže novog zakupnika, ali kako ga ne nalaze, prodaju zalihe materijala, a radnike i samog Hondla preuzima novo osnovana staklana na Zvečevu.
Staklana na Jankovcu radila je punih 40 godina i time je na neki način bila preteča industrijalizacije ovog dijela Hrvatske.
