Staza dr. Kamila Firingera

PROJEKT 2021.

OSNIVANJE OBILAZNICE DR. KAMILA FIRINGERA

Kamilo Firinger, osnivač i dugogodišnji ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, rodio se u Daruvaru 20. veljače 1893. godine. Otac Franjo Firinger bio je učitelj, kasnije zemaljski školski nadzornik, a majka Slavka Šegec. Kraljevsku veliku gimnaziju pohađao je u Osijeku (pod skrbništvom svog strica Josipa Firingera, donjogradskog župnika), gdje je s odlikom maturirao 1911. godine. Pravo je studirao u Zagrebu i Grazu. Državni ispit položio pred Kraljevskim povjerenstvom za državno-znanstveni teoretički državni ispit 12. ožujka 1921. godine u Zagrebu. 15. lipnja iste godine stječe diplomu doktora prava na zagrebačkom sveučilištu, te tri godine radi kao odvjetnički perovođa u Zagrebu i Osijeku.

dr.sc. Kamilo Firinger

Od 1914. djeluje kao unovačen topnički kadet u pričuvi i služi na frontama Srbije, Italije i Rusije. 1916. godine zarobljen u Bukovini. Nakon toga pristupa II. srpskoj dobrovoljačkoj diviziji u Odesi, a 1917. godine kao dobrovoljac, ruskoj vojsci. Do 1918. godine nalazi se na turskom ratištu u Gruziji (tada sastavnici Ruskog carstva, kasnije Sovjetskog saveza) gdje je u Tbilisiju kao jedan od osnivača „Kavkaskoga Jugoslavenskoga Saveza“ služio kao topnički stožerni satnik.

Vrativši se iz Gruzije 1919. godine sudjeluje u borbama protiv Austrijanaca u Koruškoj kao zapovjednik slovenske 1. baterije Topničkog puka u Celju. 1921. godine je razvojačen. U poslijeratnim danima u Zagrebu završava studij prava. Za vrijeme studija obilazio je Medvednicu, Samoborsko gorje i druge planine kao član središnjice HPD u Zagrebu.

Dr. Kamilo Firinger, pravnik, novinar, izdavač, poliglot, ali prije svega zaljubljenik u prirodu i planinarenje, po dolasku u Osijek, zajedno s grupom svojih prijatelja: Dragutinom Malivukom, bankovnim blagajnikom, Stjepanom Zwinglom, upraviteljem tiskare, Nadom Bosutić, učiteljicom, dana 19. listopada 1925. godine osniva Planinarsko društvo „Jankovac“, kao Podružnicu Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu.

Organizirao je izlete u Krndiju, Papuk, Dilj i Psunj, a ponajviše na najzanimljiviji i najljepši Jankovac na Papuku. Već 1926. vodi skupinu planinara na Triglav. Taj je pohod bio podvig do tada nečuven u Slavoniji. Sve do 1935. bio je predsjednik podružnice. Za vrijeme drugog svjetskog rata zamrla je planinarska djelatnost. Kada je 1948. osnovao samostalno planinarsko društvo u Osijeku, Firinger je izabran za predsjednika i tu je čast nosio sve do 1975. Tada je izabran za počasnog predsjednika. Surađivao je u „Našim planinama“ i pisao o povijesti planinarstva u Osijeku. Umro je u dubokoj starosti, u proljeće 1984. u 92. godini života.

U čast našem dugogodišnjem predsjedniku Društva dr. Kamilu Firingeru posvetit ćemo mu jednu stazu na Papuku kojom su često naši planinarski preteče planinarili i skijali. Projekt je to našeg Društva kojim će naše Društvo biti oplemenjeno za još jednu planinarsku obilaznicu.

OPIS FIRINGEROVE OBILAZNICE

Dnevnik obilaznice

Polazišna točka za Stazu dr. Kamila Firingera je planinarski dom Jankovac, ujedno i Kontrolna točka br. 1. Staza počinje neposredno pored doma, s njegove desne strane. Strmim prvim dijelom staze prolazi dijelom Grofove poučne staze do vidno obilježenog raskrižja gdje se napušta Poučna staza i skreće lijevo. Nakon 100 metara ponovo se dolazi do novog raskrižja, gdje se skreće desno, prema Mrežarskom rustu (staza lijevo je Jungova staza i vodi starim drumom prema Slatinskom Drenovcu). Staza nastavlja kroz šumu obilazeći brojne ponikve, presijecajući dvije makadamske ceste sve do Mrežarskog rusta (735 m). Na vrhu kamenog šumskog brežuljka se nalazi Kontrolna točka br. 2. S vrha se spušta nazad u podnožje, te nastavlja označenom stazom do raskrižja gdje se spaja sa stazom Slavonskog planinarskog puta (SPP). Na tom raskrižju kreće se desno te za 200 metara dolazi do velikog raskrižja puteva, Šareni stup. Na ovom mjestu staza skreće lijevo, prema Jezercu, Dubokoj i Nevoljašu. Staza se spušta šumskim putem sve do područja Jezerce. Ovdje je novo raskrižje puteva na kojemu staza nastavlja gore, strmim usponom prema vrhu Nevoljaš (staza lijevo vodi prema Dubokoj i Šumarskom fakultetu, staza desno vodi ispod podnožja skijaške staze do Majerovih livada). Zadnji dio uspona prolazi nekadašnjom skijaškom stazom sve do Planinarske kuće Jezerce. Ovdje postoje vanjske klupe i stolovi za odmor te otvoreno sklonište u planinarskoj kući (prizemlje kuće). Staza dalje nastavlja prvo lijevo oko 100 metara do samog vrha i vidikovca Nevoljaš (739 m), ujedno i Kontrolne točke br. 3, a zatim se vraća istom putem od vrha nazad prema Planinarskoj kući Jezerce te nastavlja pravo vidno označenom šumskom stazom prema Jankovcu. Nakon 1 km dolazi do raskrižja puteva te treba skrenuti desno na šumsku stazu (staza pravo nastavlja prema Anđinoj baraci). Šumska staza vodi do šumskog puta te se nastavlja desno, kroz široku šumsku prosjeku, koja je posebno lijepa zbog visokih bukvi koje u vrijeme bujne vegetacije stvaraju dojam velike zatvorene prostorije. Nakon dva blaga uspona (na drugom usponu staza skreće desno) dolazimo do raskrižja puteva na Majerovim livadama, ujedno i Kontrolne točke br. 4. Ovdje naša staza skreće lijevo, u područje zvano Talijanski jarak (staza pravo vodi prema Šarenom stupu a desno prema Jezercu). U području Talijanskog jarka treba oprezno hodati zbog vlažnog i klizavog puta, posebno za vrijeme i nakon kišnog perioda. Prateći markiranu stazu oko 1 km dolazimo nazad do Planinarskog doma Jankovac, gdje završava naša kružna staza.

Vrsta obilaznice: Kružna staza

Dužina staze: 8,6 km, Visinska razlika: + 470 – 470 metara

Vrijeme potrebno za obilazak: 3 – 4 sata

Trag Firingerove obilaznice